Udruženje „Solidarnost“  prateći velik broj  projekata koje IHH-a organizacija ima kad je  u pitanju materijalna, moralna i edukativna podrška narodu Afrike opredjelila se za nekoliko projekata podrške i pomoći narodu Afrike.

Prva naša aktivnost bila je u mjesecu Ramazanu 2012. Godine. Problem gladi i smrt preko 30.000 Somalijaca, podigla je svijetsku javnost na noge. I mi smo bili dio humanitarnih aktivnosti , u natojanju da pomognemo bar nekog. Spasimo bar nečiji život. Nažalost glad svaki dan odnosi na hiljade života. O tom mediji i naša javost ne govore mnogo. Tad je prikuljeno 60. 000 KM. Podjeli paketa od navedenog  novca,  prisustvovala je predsjednica Udruženja, posjetivši najveći izbjeglički  kamp Somalijaca   u Africi, smješten u Keniji uz samu granicu sa Somalijom- Kamp Dadaab. I ova aktivnost odrađena je u  suradnji sa IHH organizacijom.

*      POMOĆ GLADNIMA U AFRICI

Projekta aktivan tokom cijele godine. Ovim projektom nastoje se prikupiti novčana sredstva za pakete hrane , gladnima , prognanima uslijed ratnih dešavanja u zemljama na tlu Afrike. IHH organizacija shodno hitnosti situacije raspoređuje sredstva za neku afričku  zemlju,   ukoliko se ne navede zemlja za koju je pomoć namjenjena. Do sad smo prikupljali pakete za  gladne u Somaliji,  Keniji.Pored toga IHH ima i programe obezbjeđenja stoke porodicama u potrebi ( kokoške, krave...), nastojeći pomoć, podići na viši nivo . Naše donacije bile su dio ovakvih aktivnosti.

*      RAMAZANSKE AKTIVNOSTI

Tokom mjeseca Ramazana prikupljamo novčana sredstva za  ramazanske pakete i iftare za narod Somalije,  bajramske paketiće za djecu jetime.

*      KURBAN ZA SOMALIJU“   u sklopu kurban programa.

*      SPONZORSTVO JETIMA ( više u projektu “Sponzorstvo jetima Gaze i Somalije“)

*      IZGRADNJA BUNARA – „Budi vakif bunara“

*      IZGRADNJA SIROTIŠTA ( bili smo dio izgradnje najvećeg sirotišta u Somaliji.)

Budimo dio pomenutih aktivnosti.

Navedenim projektima  djelomično  ćemo ublažiti nedaće u kojima se nalazi narod  Afrike.

AFRIKA OVIH DANA:

Oko 14 milijuna ljudi u zemljama južne Afrike suočeno je s glađu zbog suše koju je ove godine dodatno potencira atmosferski fenomen El Nino, izvijestio je UN-ov Svjetski program za hranu (WFP).

"S obzirom na minimalnu količinu kiše i sve manje ili nimalo prostora za sadnju žitarica u nekim državama, stanje je alarmantno", stoji u priopćenju UN-ove agencije, kako prenosi Hina.

Suša je pogodila mnoge regije, uključujući i "kukuruzni pojas" u Južnoafričkoj Republici. "Već sada moramo da pripremamo hranu i vodu jer u suprotnom nećemo moći da reagujemo na bilo koju nepredvidljivu katastrofu. Cijene hrane sigurno će porasti, a biće nestašica riže, kakaa, šećera i kafe", upozorava dr Nik Klingaman sa Univerziteta u Ridingu..

Najteže je u Malaviju gdje je oko 2,8 milijuna ljudi ili oko 16 posto populacije suočeno s glađu, a druga najugroženija zemlja je Madagaskar gdje je u opasnosti 1,9 milijuna ljudi, stoji u priopćenju WFP-a.

Treće najugroženije je stanovništvo Zimbabvea gdje glad prijeti milijunu i pol ljudi. Ta je zemlja suočena s najgorom sušom u posljednjih nekoliko desetljeća nakon što je 2015. evidentirana kao godina s najmanje padalina od 1904.

Pretpostavlja se da će zemlja ove godine morati uvesti oko šest milijuna tona kukuruza, što je polovina njezinih potreba.

Sušu su ove godine pogoršale iznimno snažne posljedice El Nina. Suho i vruće vrijeme u području južne hemisfere, po najavi meteorologa, na južnoj će hemisferi potrajati do juna ili  jula ove godine.

"Nedostatak hrane u zemljama južne Afrike alarmantan je zbog broja kronično pothranjenih. Broj djece koja zaostaju u razvoju u Malaviju, na Madagaskaru, u Mozambiku i u Zambiji najveći je u svijetu", upozorio je WFP.

Etiopija se  suočava najgorom  sušom  u posljednjih 50 godina.
Ujedinjene nacije je upozorio da je više od 15 miliona ljudi u Etiopiji će biti potrebna pomoć u hrani do početka 2016. zbog teške suše; od toga 400 hiljada djece. Nedostatak kiše znači da je   prinos u najteže pogođenim područjima  pao za   90% u ovoj godini.

Somalija se i dalje suočava sa situacijom  nedostatka hrane zbog slabih kiša i suše u nekoliko područja, što je dovelo  do  novih raseljavanje stanovništva  i hroničnog siromaštva. Nivo pothranjenosti i dalje visok u mnogim dijelovima zemlje.

Prema najnovijim podacima iz UNICEF-a , 11 milijuna djece  ima udio u ukupnom broju onih koji se suočvaju sa problemom gladi i nedostatkom vode u istočnoj i  južnoj  Afrci.

PORAŽAVAJUĆE ČINJENICE

Danas u svijetu više od 830 milijuna ljudi živi u konstantnoj gladi; najviše u Africi i Aziji. Naime, od gladi svakog dana umire 25 000 ljudi, a svakih 5 sekundi umre jedno dijete... a najtužnije je od svega da se kroz to isto vrijeme u svijetu baci oko 12 tona hrane.

«Razvojni program» Ujedinjenih Naroda tvrdi da bi osnovne potrebe najsiromašnijih za ljekovima i hranom bile pribavljene za oko $13 bilijuna. A apsurdna činjenica je da ljubitelji životinja u SAD-u i Europi potroše i više od tih $13 bilijuna na svoje kućne ljubimce. Provedeno je i zanimljivo istraživanje o europskim kravama kojim se pokazalo da su one zdravije od gotovo pola svjetske populacije. U prosjeku svaka europska krava prima $2,20 kroz pomoći i subvencije dok 2,8 bilijuna ljudi živi s manje od $2 na dan, a od njih 1,2 bilijuna živi s manje od $1 na dan.

«World Food Program Organization» je program Ujedinjenih Naroda i ujedno je i najveća humanitarna agencija. Istraživanja su pokazala da je ulaganje u edukaciju jedna od najboljih investicija  za unapređenje ekonomskih prilika te stvaranje pismenog i zdravijeg društva. Naime, 170 milijuna djece uopće nema  dnevne obroke za vrijeme nastave, a 130 milijuna uopće ne pohađa školu, a poznato je da tako gladna djeca ne mogu postizati zadovoljavajuće rezultate na ispitima te da imaju problema sa koncentracijom. Kroz gotovo 40 godina djelovanja WFO je postao najveći organizator programa za uvođenje dnevnih obroka u škole. Surađujući sa vladama država, lokalnim vlastima, donatorima i internacionalnim te lokalnim organizacijama za pomoć, WFP koristi hranu da privuče što više djece u škole te da ih tamo i zadrži. Jer za neishranjenu djecu odlazak u školu nije važan koliko i dovoljno hrane za obrok.

Postavlja se pitanje – zašto je na milijune ljudi gladno u svijetu koji proizvodi i više nego dovoljno hrane. Problem očito nije u nedostatku hrane nego u nedostatku volje, koliko one političke toliko i naše vlastite, jer ponekad zaboravljamo da svatko od nas ima moć da ovaj, sve odvratniji svijet, pokuša učiniti ljepšim mjestom.

Zato učinimo nešto, bilo što!